Šesnaest godina kasnije: Sećanje na žrtve i posledice NATO bombardovanja SRJ 1999. godine (VIDEO)

Prošlo je šesnaest godina od NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije i operacije nazvane “Milosrdni Anđeo“ koja je za 78. dana odnela 2.500 života. Od toga je nastradalo 79 dece, dok je 12.500 ljudi ranjeno. 

 

Print screen/You tube

Iz NATO baze “Avijano” u Italiji su 24. marta 1999. godine oko 20 časova krenuli avioni ka Srbiji. Devetnaest zemalja alijanse započelo je napad na SRJ, bez odobrenja Saveta bezbednosti UN i obrušilo se najpre na kasarne i protivvazdušnu odbranu Vojske Jugoslavije u Batajnici, Mladenovcu i Prištini.

Neposredni povod za bombardovanje SRJ bila je akcija srpske policije u Račku, jednom od najvećih uporišta takozvane OVK, 15. januara 1999. godine.

Koliko se Srbija promenila za 16 godina?

U vreme bombardovanja, današnji premijer Srbije Aleksandar Vučić bio je ministar za informisanje u Vladi narodnog jedinstva Mirka Marjanovića koju su činili SPS, SRS i JUL. Za vreme tog ministarskog mandata potpisao je Zakon o javnom informisanju, koji je ostao upamćen po tome što je uveo visoke novčane kazne za novinare čije se pisanje kosilo sa politikom režima Slobodana Miloševića. O cenzuri u medijima se i danas puno govori, a ta priča je naročito intenzivirana nakon ukidanja emisije “Utisak nedelje” Olje Bećković.

Bler nas je bombardovao, a sada nas savetuje?

Jedan od političara koji su podržali bombardovanje Srbije bio je i Toni Bler, pa je vest koju je u februaru 2015. godine objavio britanski “Gardijan” da je bivši britanski premijer dodao Srbiju na listu zemalja koje mu plaćaju za savetovanje, imala veliki odjek. 

Kada je Bler polovinom prošle godine bio u poseti našem premijeru, iz Vučićevog kabineta oštro je demantovano pisanje medija da će bivši britanski premijer biti njegov plaćeni savetnik. Rečeno je da je Bler došao u nezvaničnu posetu Vučiću i da su razgovarali o evropskim integracijama i o formiranju premijerovog kabineta“.

 

Status Kosova je i dalje pod znakom pitanja

Od završetka rata na Kosovu i potpisivanja vojno-tehničkog sporazuma u Kumanovu 1999. godine, kao i donošenja Rezoulucije SB OUN 1244, Kosovo se nalazi pod administracijom UN (UNMIK), a deo vlasti je od 16. februara 2008. počela preuzimati misija Evropskle Unije pod nazivom Euleks.

Od 17. februara 2008. godine, kada je parlament Kosova unilateralno doneo odluku o proglašenju nezavisnosti od Srbije, na najvećem delu teritorije – u kome većinu drže Albanci – funkcioniše samoproglašena država po imenu Republika Kosovo. Ona je stekla delimično međunarodno priznanje od strane SAD i većine evropskih država.

Iako je veliki deo građana Kosova slavio odvajanja od Srbije, u februaru 2015. godine su zvaničnici kosovske tajne sužbe u parlamentu izneli podatak da je u poslednje vreme Kosovo napustilo više od 50 hiljada Albanaca. Najveći deo njih pokušao je da pređe u EU preko Mađarske. 

Republika Srbija i dalje smatra Kosovo delom svoje teritorije, odnosno autonomnom pokrajinom.

Srbija pamti žrtve

Tokom bombardovanja najviše su stradali Aleksinac, Surdulica, Kuršumlija… Porušeni su novosadski mostovi, pogođen voz u Grdeličkoj klisuri, uništen “Krušik” u Valjevo, “Sloboda” u Čačku… 

Pod bombama “Milosrdnog Anđela” ostale su čitave porodice širom Srbije. Trogodišnja Milica Rakić i devetomesečna Bojana Tošović samo su neke od žrtava NATO bombardovanja.

Načelnik Centra za obaveštavanje iz vremena bombardovanja Srbije 1999. godine, Avram Izrael je govoreći o bombardovanju na televiziji B92, izjavio „da smo tada bili izuzetno loše spremni, a da smo danas mnogo lošije spremni“.

RTS – 16 radnika nastradalo na radnom zadatku

Avioni NATO-a su sa dva projektila pogodili zgradu RTS 23. aprila 1999. godine u 2 sata i šest minuta ujutru. Poginulo je 16 radnika nacionalne televizije. Bivši direktor RTS-a Dragoljub Milanović osuđen je 2002. na 10 godina zatvora zato što nije izvršio naređenje da se evakuišu prostorije televizije.

Pirova pobeda?

Napadi NATO-a na SRJ završeni su 10. juna usvajanjem Rezolucije 1244 SB UN. Dan ranije predstavnici Vojske Jugoslavije i NATO, u Kumanovu su, pod jednim šatorom, potpisali sporazum, kojim je utanačeno povlačenje naših vojnih i policijskih snaga i ulazak u južnu srpsku pokrajinu međunarodnih trupa – Kfora.

Prema prvim podatcima NATO snaga na Kosovu je uništen 181 tenk, 317 oklopnih transportera, 875 artiljerijskih oruđa i više od 600 vojnih vozila. Kasnije, 16. septembra 1999. godine objavljeni su podatci detaljne istrage da je na Kosmetu uništeno 93 tenkova, 153 oklopnih transportera, 389 artiljerijskih oruđa i 339 vojnih vozila.

Vlasti u Beogradu štetu su procenile na oko 100 milijardi dolara i zatražile nadoknadu od članica NATO. S druge strane, grupa srpskih ekonomista izvagala je da je šteta bila – 29,6 milijardi dolara (podatak koji se uzima kao relevantan). 

Gde su danas vođe NATO-a?

* Vilijem Džeferson “Bil” Klinton, predsednik Amerike u vreme bombardovanja, danas je samo pratilac svoje supruge Hilari. Albanci su mu se odužili ulicom i bilbordima.

* Tadašnji državni sekretar SAD Madlen Olbrajt je u penziji.

* Generalni sekretar NATO u vreme akcije na SRJ, Havijer Solana, do pre par godina kreirao je spoljnu politiku Evropske unije.

* Vesli Klark, komandant Alijanse, kopredsedavajući je lobističke grupe za etanol.

* Bivši britanski premijer Toni Bler dodao je Srbiju na listu zemalja koje mu plaćaju za savetovanje, uprkos tome što je 1999. godine imao ulogu jednog od glavnih predlagača bombardovanja Beograda, piše “Gardijan”.

 

Print screen/You Tube

Slobodan Milošević, koji je tada bio na čelu države, umro je 2006. godine u Hagu. Većina političara koji su tada bili uključeni u politički život Srbije i dalje su politički aktivni.

Pitanje je koliko se zaista Srbija promenila za ovih 16 godina, koliki je pomak učinjen u našoj unutrašnja, ali i spoljnoj politici. Šta vi mislite?